Nela Stipančić Radonić
bila sam ondje kamo tek trebam stići
samo na tren
a činila se vječnost
stigoh kasno noću
umorna od puta ni kofere još nisam
ispustila iz ruku
samo su se širom rastvorila vrata
i zapuhao povjetarac s polja
pod nogama bosim osjetih rosu…
09 PRIČE
NAJTRAŽENIJA ROBA U EUROPI
Piše: Marija Kukić
Lucien B. Smith iz Kenta u Sjevernoj Americi smatra se pionirom bodljikave žice. Njome je ograđivao svoj posjed i tako lakše i jednostavnije čuvao svoje stočno blago.
Bodljikava žica korištena je i za ograđivanje prostora američkih Indijanaca, zatvaranje ljudi u ratu za neovisnost Kube. Bila je nezamjenjiv „suvenir“ i u 2. burskom ratu u Južnoj Africi (1899 – 1902). U 1.svjetskom ratu okruživala je rovove vojnika, a sigurno je najstrašniju ulogu odigrala u 2. svjetskom ratu kada su žičane električne ograde okruživale koncentracijske logore.
Danas postoje žice s mnogostrukom namjenom. Žica može poslužiti kao ograda, kao mreža protiv insekata …Postoje bodljikave žice, lanci i lančići, opruge, lokoti, žice na glazbalima…E, o ovim žicama moglo bi se mnogo toga lijepoga napisati!…
NJEGOVATELJSKE MUKE S JEZIKOM
Bečka škola, francuski ključ i balkanski mentalitet
Piše: Jadranka Haznadarević
Trudila sam se učiti njemački, tek toliko da mogu raditi kao njegovateljica.
Čim sam dobila posao, velim, hvala ti Bože sad ću ja naučit iz prve ruke, praksa je zakon …
I onda dobijem frau Anni Schrey … 86. godišnju bakicu, potpuno dementna.
Ne razumije ni ona sama što priča, ni što radi, a kamo li ja.…
FITILJ SJEĆANJA
piše: Viktorija Banić
Vedar, sunčan i oštar dan. Jedan od onih kada trne svaki milimetar otkrivene kože od hladnoće koja draži život. Upravo u jednom takvom danu ugurao se praznik sjećanja na život…
Gužve, redovi, kolone. Štandovi s cvijećem, svježim, platnenim, pojedinačnim komadima ili megalomanskim aranžmanima čiju veličinu i raskoš određuje platni razred onoga tko će ga ponijeti pod rukom.…
NEBESKI ZAŠTITNIK LOVACA
piše: Marija Kukić
Gledajući lovce kako odlaze u lov pitala sam se:
„Pa, kako oni mogu ubijati nedužne životinje. Kažem: nedužne, jer nisu one krive što ih vodi instinkt, a ne razum.“
A da bi održali ravnotežu u prirodi, lovci su osobe koje se pridržavaju etičkih načela kojim ih je poučio sveti Hubert.
NATRAG K ČOVJEKU
piše: Nela Stipančić Radonić
Nije nikakvo čudo da čovjek s ovim kraćim i hladnijim jesenjim danima počinje lagano i sjetno sve više pogledati u pravcu žutih listova na zemlji i ogoljenih i napuštenih grana na drveću pa kao da se i sam opipava sve češće po svome tijelu i glavi dopuštajući tako jeseni da otpleše do kraja svoj otužni ples pred njegovim kućnim pragom.
Kako li se samo iz godine u godinu ponavlja? obro, nekad je više, a nekad manje zaogrnuta suncem, ali sve u svemu, čim zagazi u…
ZLATNI CVIJET JESENI
STAROST NIJE BOLEST
Sjećanje: mjesec je dana od odlaska našeg kolege i prijatelja, Željka Muževića.
Iz naše arhive ...objavljeno 25.07.2011
Nek se pamti i spominje …
piše: Željko Mužević
VELIKA KOPANICA – Ako nije najstariji živući građanin Hrvatske, Andrija Prlić je sa 103 godine i 3 mjeseca najstariji stanovnik Brodsko-posavske županije. U dokumentima piše kako je rođen 11. studenoga 1907. ali…
-E, tko će ga znat. Nekada se kod nas u Sovićima, u Hercegovini, nije trčalo odmah upisivat dite već se čekalo kako bi se vidilo ‘oće li preživit. A miseci i godine života urezivale su su se na grede. Tako i moji, a dal’ imam misec il godinu više – ne može sada nitko…
TRAGOVI U VREMENU
piše: Dragica Šimić
-Posjetit ću je uskoro, rekla sam jednoga dana kad me slučajni prolaznik upitao o njenoj divoti, čudeći se iz daljine: Kako starost može biti tako lijepa?
Čula sam priče o njoj, svi govore kako je tajanstvena i nijema i kako u svojoj okamenjenosti ne daje odgovore na pitanja. Samo šuti ostavljena na vrhu brda, danju okrunjena oblacima, noću zvijezdama i mjesecom što joj katkad okrzne skute.…
KRUH NAŠ SVAGDAŠNJI
HRSKAVA PRIČA
piše: Viktorija Banić
Crni, bijeli, pa i polubijeli, okrugli i duguljasti, samo svježi ili i vrući, pa onaj „od jučer“, s raznim sjemenkama, inačice od krumpira i čega sve ne – kruh naš svagdašnji.
U današnjem svijetu i načinu života čak pomalo i prestaje biti „svagdašnji“, neka nova pravila u ishrani …
Kad bolje razmislim, toliko sjećanja je povezano s kruhom ……